UZGOJNI PRAVILNIK / BREEDING REGULATIONS

Na temelju članka 26. Statuta Hrvatskog kluba njemačkih doga, Skupština Hrvatskog kluba njemačkih doga održana u Vrbovcu 11. lipnja 2009. godine donijela je :

PRAVILNIK O UZGOJU NJEMAČKIH DOGA

I. OPĆE

Internacionalni uzgojni pravilnik od FCI-a i uzgojna pravila od HKS-a su obavezna za Hrvatski Klub Njemačkih Doga. Uzgojna pravila Hrvatskog kinološkog saveza su osnovna pravila koja se mogu dopuniti od strane HKND-a.

Pravilnik uzgoja služi za unaprjeđenje uzgoja, nasljedno zdravih i karakterno stabilnih čistokrvnih pasa. Nasljedno zdravi rasni pas je kada standardne osobine, tip i karakter dalje prosljeđuje, ali ne prosljeđuje daljnje negativne funkcionalne defekte koje mogu ugroziti potomke.

Nadležni, i s time odgovorni za kontrolirani uzgoj u okviru vođenja uzgojne knjige HKND-a je HKND. To uključuje upravljanje uzgoja, savjetovanje, kontrolu i vođenje uzgojne knjige.

Sa uzgojnim pravilnikom, HKND se obavezuje na suzbijanje u iskorištavanju uzgojnih pasa i za metodsko (putem uzgojnog pregleda) suzbijanje genetskih defekata.

Pravovaljana zabrana ili ograničenje uzgoja se može donijeti samo zajedničkom odlukom HKS-a i HKND-a.

II. UZGOJNI POSTUPAK

Njemačke Doge se uzgajaju u 3 samostalne grupe i 5 boja.

To su:

  • žuto – tigrasto,
  • crno – harlekin i
  • crno – plavo.

Ostale boje nisu dozvoljene za uzgoj i izložbe.

Od tih pojedinih boja dozvoljeno je parenje:

  • žute sa žutom,
  • žute sa tigrastom,
  • tigraste sa tigrastom,
  • crne (harlekin linija) sa crnom (harlekin linija),
  • crne (harlekin linija) sa harlekinom,
  • crne (plava linija) sa crnom (plava linija),
  • plave sa plavom,
  • plave sa crnom (plava linija)

Crna (plava linija) se ne smije koristiti u svrhe parenja sa harlekinom i crna (harlekin linija) se ne smije pariti sa plavom. Harlekin sa harlekinom je dozvoljeno pariti, ali se ne preporuča  zbog opće zaštite životinja. Druge kombinacije boja su samo dozvoljene ako služe istraživanju boja i/ili saniranju uzgojnih linija. Uzgajivač mora zatražiti zahtjev kod voditelja uzgoja. Uzgojni odbor odlučuje o odobrenju ili odbijanju tog zahtjeva.

U uzgoju se razlikuju:

1.  čisti uzgoj – Parenje životinja iste pasmine

2. incest – Parenje životinja  bližega srodstva, sa namjerom da se određene ciljane         osobine poboljšaju, izjednače i učvrste, kako bi ostvarili željeni uzgojni cilj.

Sve što se želi postići uzgojem (određena visina, tip glave, fizionomija, boja, plodnost, vitalnost, kondicija) je istovremeno ovisno o cjelokupnom postojanju genotipa u jednoj životinji.

Što više genomi, preko incesta, postaju jednaki i poželjna obilježja dođu do izražaja, s time se smanjuje tjelesna i mentalna sposobnost te životinje. Ta takozvana incest depresija uzrokuje opće smanjenje snage, vitalnosti, plodnosti, snage uzgoja i životne dobi, te povećanu naklonost bolestima. Zbog mogućih opasnosti, incest bi trebao biti proveden pod nadzorom i savjetovanjem voditelja uzgoja. To znači potrebitost točnog znanja od osobina zajedničkih predaka i održavanje od incest koeficijenta od maksimalno 6,25%.

Formula za izračunavanje incest koeficijenta :

(IK)≥12,5%

IK %=A((1/2)n+n+1(1+FA))x100

3. linijski uzgoj – način uzgoja koji obećava uspjeh, ali koji je povezan sa incestom gdje je potrebno veliko stručno znanje, koje se temelji na pažljivom izboru uzgojnih životinja po ujednačenim obilježjima i osobinama i umjereni incest uz pozornost od temperamenta, vitalnosti i plodnost.

III.  PREDUVJETI UZGOJA I UZGOJNA VRIJEDNOST

Uzgajati se smije samo sa zdravim i karakterno stabilnim psima koji su upisani u HKS-u i koji su dobili uzgojnu dozvolu.

3.1. Preduvjeti uzgoja – Osnove

3.1.1 Preduvjet uzgoja je da moraju postojati minimalni uvjeti za držanje uzgojnih pasa i štenadi. Uzgajivač mora imati odgovarajući prostor i sredstva za uzgoj legla.

3.1.2 Mužjak i ženka moraju imati uzgojnu dozvolu koju izdaje Hrvatski kinološki savez, ili koji imaju uzgojnu dozvolu jedne od zemalja članica FCI.

3.1.3 Uvjet za dobivanje uzgojne dozvole je da mužjaci moraju imati ocjenu oblika najmanje vrlo dobar, a ženke dobar.

3.1.4 Vlasnik smije mužjaka pripustiti samo na ženke koje ispunjavaju uvjete uzgoja u skladu s ovim Pravilnikom

3.1.5 Najstrože se zabranjuje pripuštanje mužjaka na ženku bez rodovnika, na ženke s nepriznatim rodovnikom, te na ženku sa zabranom uzgoja.

3.2. Najmanja i najveća starost kod uzgojnih životinja:

3.2.1 Mužjaci i ženke (kada posjeduju sve uvjete za uzgoj), mogu se pariti najranije sa 18 mjeseci.

3.2.2. Ženke se smiju koristiti u svrhe uzgoja do ispunjenja svoje osme godine.

3.2.3.Mužjaci iznimno uz produljenje uzgojne dozvole mogu se koristiti u uzgoju i nakon

osme godine.

3.3. Učestalost upotrebe u uzgoju:

3.3.1. Temeljno mišljenje HKND-a polazi od životinjske zaštite da se mužjaci i ženke mogu upotrijebiti za uzgoj toliko dugo dok postoji sigurnost da roditelji sami ne budu preopterećeni i dok za štenad postoji najveća sigurnost za kvalitetan razvoj.

3.3.2. Kod upotrebe mužjaka u uzgoju, podrazumijeva se davanje sperme u toku jednog prirodnog parenja sa vjerojatnošću mogućeg uspjeha.

3.3.3. Kod upotrebe ženki u uzgoju, podrazumijeva se da pored skotnosti ženka i nosi te štence, rađa i podiže štenad najmanje osam tjedana.

3.3.4. Ženka se za uzgoj smije koristit se samo jednom godišnje. Jedna godina se broji od prvog dana rađanja. Jednom u životu ženka može imati dva uzastopna legla.

3.3.5. Nakon 2 carskog reza, negledano na starost i brojnost štenaca koje je okotila, ženki se   mora zabraniti daljnji uzgoj.

  1. IV. UZGOJ I UZGOJNO PRAVO

4.1. Mužjak za parenje – uzgajivač

4.1.1 Svaki vlasnik mužjaka je kao uzgajivač obavezan poštivati uzgojni pravilnik i ostala zakonska mjerila.

4.1.2 Uzgajivač se obavezuje voditi uzgojnu knjigu u koju zapisuje sve promjene, stanja, brojnost uzgojnih životinja i upotrebu uzgoja.

Za vlasnike mužjaka, knjiga uzgoja (parenja) mora sadržavati sve podatke o izdanim potvrdama parenja. Te knjige uvijek moraju biti dostupne nadležnom voditelju uzgoja.

4.1.3 Uzgajivač mora provjeriti ispunjenje uvjeta ženke za parenje, a vlasnik mužjaka ima obavezu prije parenja ženke, provjeriti njezin identitet, uzgojnu dozvolu i imati uvid u rodovnik. Obrnuto je isto obavezan to sve pokazati  dotičnom uzgajivaču.

4.1.4 Njemačke doge koje imaju nalaz snimke kukova HD-A, mogu se pariti s dogama koje imaju nalaz HD-A, HD-B, i HD-C

Njemačke doge koje imaju nalaz snimke kukova HD-B, mogu se pariti s dogama koje imaju nalaz HD-A i HD-B

Njemačka doga koja ima nalaz snimke kukova HD – C, smije se pariti samo sa dogom koja ima nalaz HD – A.

Parenje sa HD – D ili HD – E je zabranjeno.

4.1.5 Uzgajivaču (vlasniku) ženke se nakon parenja treba izdati korektno ispunjenu potvrdu o parenju, potpisanu od vlasnika mužjaka.

4.1.6 Nakon dobivanja potvrde o parenju, uzgajivač ju je obavezan priložiti uz prijavu legla voditelju uzgoja.

4.1.7 Uzgajivač je isto tako obavezan obavijestiti vlasnika mužjaka, najkasnije 10 tjedana nakon parenja, o uspjehu ili neuspjehu parenja.

4.1.8 O mogućim naknadnim parenjima sa ženkom koja prethodno nije ostala skotna, kod sljedećeg tjeranja i parenja sa tim istim mužjakom, treba se napraviti pismeni sporazum.

4.1.9 Vlasnici mužjaka trebaju voditi evidenciju o svim parenjima

4.1.10 Ako vlasnik rasplodnog psa iz inozemstva želi pariti ženke u Hrvatskoj, mora biti upisan u rodovnu ili uzgojnu  knjigu koju priznaje FCI, uz uvjet da zadovoljava zdravstvene uvjete za Njemačke doge propisane ovim Pravilnikom.

4.1.11 Ako vlasnik rasplodnog psa iz inozemstva želi preporuku za parenje u Hrvatskoj, mora dostaviti dokumente o sposobnosti za parenje od psa iz svoje zemlje, na nostrifikaciju u HKND, ili pristupiti uzgojnom pregledu koji organizira HKND.

4.1.12 Nije dozvoljeno da se ženka u periodu jednog tjeranja pari sa dva  različita mužjaka iste pasmine.

4.1.13 Za umjetnu oplodnju je potrebna prethodna dozvola HKND-a i očinstvo štenadi se uvijek mora potvrditi putem DNA analize. Moguće troškove snosi uzgajivač.

4.1.14 Uzgajivač je vlasnik ženke u trenutku parenja. On mora osigurati da ta ženka u skotnosti, kod porođaja i vremena podizanja tih štenadi, ostane u njegovom vlasništvu i njezi, najmanje do prve kontrole voditelja uzgoja.

4.1.15 Prodaja skotne ženke:

Prodaja kao eksport takve ženke je iznimka i samo se može dozvoliti ako prodavač iz očitih razloga više nije sposoban brinuti se o ženki, i osigurati kvalitetan razvoj štenadi.

4.1.16 Prodaja ili kupnja takve ženke je po uzgojnom pravilu moguća samo ako je ugovorom definirana i ako je osigurano da kupac ispunjava sve kriterije za držanje i daljnji razvoj budućeg legla. Voditelj uzgoja od početka mora biti informiran.

4.2. Postupak prijave legla:

4.2.1 Prva prijava legla podnosi se voditelju uzgoja u roku tri (3) dana od štenjenja , i voditelj uzgoja u roku pet (5) dana obavlja pregled legla.

4.2.2 Prijava legla za upis se podnosi  voditelju uzgoja HKND-a najranije nakon tri  (3) tjedna poslije štenjenja kuje , a najkasnije do dvanaest (12)  tjedana

4.2.3 Prijavu upisa legla dužan je podnijeti uzgajač na određenom obrascu HKS-a (prijava legla) uz privitak preslika:

a)      rodovnika ženke

b)      potvrde o parenju

c)      rodovnika psa s kojim je ženka parena

d)     uzgojne dozvole za ženku

e)      uzgojne dozvole za psa upisanog u hrvatsku rodovnu knjigu s koji je ženka parena

f)       potvrde o osvojenim naslovima prvaka (ako ih ima)

g)      propisane veterinarske  potvrde.

4.2.4 Leglo se mora u roku od 3 mjeseca upisati u Rodovnu knjigu HKS-a.

4.2.5 Sva štenad istog legla dobivaju ime sa istim početnim slovom.

4.2.6 Potpisivanjem potpuno popunjenih upisnih obrazaca i njihovim podnošenjem na upis, uzgajač, to jest vlasnik psa potvrđuje da su podaci potpuno istiniti .

4.2.7 Krivi podaci iz bilo kojih razloga, a po prijavi voditelja uzgoja, podliježu najstrožim sankcijama temeljem stegovnog Pravilnika HKND-a i HKS-a .

4.2.8 Ako je ženka koja je držana na području republike Hrvatske parena u inozemstvu, leglo će biti upisano u hrvatsku rodovnu knjigu samo onda ako je inozemni rasplodni pas s kojim je ženka parena upisan u rodovnu ili uzgojnu knjigu  koju priznaje FCI i ako se smije upotrebljavati u uzgoju u skladu s pravilima o uzgoju zemlje u kojoj boravi vlasnik psa, uz uvjet da zadovoljava zdravstvene uvjete za njemačke doge Propisane ovim pravilnikom (HD nalaz, itd)

4.2.9 Za legla koja se prijavljuju kasnije od 3 mjeseca od dana štenjenja, i samo ako postoji pozitivno mišljenje voditelja uzgoja , moguć je eventualno upis uz posebnu zamolbu Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa.

4.2.10 Nepotpuno ispunjeni zahtjevi ne mogu biti obrađeni i važe kao nepredani.

4.2.11 Rodovnik za pse koji idu u inozemstvo (exportna rodovnica) izdaje se na poseban zahtjev u HKS-u.

4.2.12 Za izgubljenu ili nehotice uništenu rodovnicu duplikat ili prijepis izdaje HKS, za što je nužno podnijeti zahtjev s obrazloženjem uz naknadu troškova, koje određuje Izvršni odbor HKS-a. Zahtjev za izdavanje duplikata ili prijepisa rodovnice podnosi se na za to predviđenom obrascu, ovjerenom od voditelja uzgoja HKND-a.                  Izdavanjem duplikata ili prijepisa izvorna rodovnica postaje nevažeća.

4.2.13 Svaki zahtjev za duplikat rodovnice i njeno izdavanje mora uz navođenje podataka o podnositelju zahtjeva i psu biti objavljen u službenom glasilu HKS-a.

4.2.14 Uzgajivač mora zatražiti rodovnice za sve štence iz legla za koje voditelj uzgoja utvrdi da imaju uvjete za njeno dobivanje.

V. UZGOJNO SAVJETOVANJE I UZGOJNA KONTROLA

Za provođenje zadataka koji su utvrđeni u uzgojnom pravilniku, voditelj uzgoja ima pravo pristupa uzgojnim psima i leglu uz prethodnu najavu.

5.1 – Voditelj uzgoja

5.1.1 Voditelja uzgoja bira Skupština HKND-a, a izbor verificira Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa HKS-a.

5.1.2 Voditelj uzgoja je po funkciji član Upravnog odbora HKND-a, i mandat mu traje do opoziva, bez obzira na mandat članova Upravnog odbora.

5.1.3 Voditelj uzgoja može bit izabran samo ako ima kvalificirana znanja i iskustva o njemačkim dogama, odnosno  da je kinološki sudac, sudac pripravnik ili iskusan uzgajač.

5.1.4 Dužnosti voditelja uzgoja su da:

a)      vodi uzgoj čistokrvnih pasa prema odredbi ovog Pravilnika, ostalim odlukama Povjerenstva za uzgoj i oblik sportskih pasmina pasa potvrđenih od Izvršnog odbora HKS-a.

b)       sporna legla dostavlja kako bi ih riješila nadležna Povjerenstva za uzgoj,

c)      Upoznaje uzgajače o tijeku parenja, obvezama i pravima u uzgoju,

d)     Obavlja pregled legla , prvi put u roku pet dana po štenjenju, a drugi put prilikom prijave legla.

e)      Odbija upis legla ili štenadi koje pokazuju znakove atipičnosti u tolikoj mjeri, da izazivaju sumnju u čistokrvnost, kao i štenadi s vidljivim zdravstvenim anomalijama,

f)       Odbija upis legla u rodovnu knjigu ukoliko leglo nije držano u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske koje reguliraju dobrobit životinja.

g)      Daje mišljenje Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa oko zahtjeva za parenje u srodstvu.

h)      Predlaže stegovni postupak zbog nepridržavanja odredbi ovog Pravilnika

i)        Potpisuje prijavu legla, provjerava točnost podataka – predlaže upis u rodovnu knjigu shodno odredbama ovog Pravilnika.

5.1.5 Kao osoba od povjerenja on je posrednik između kluba i uzgajivača u svezi svih pitanja o uzgoju.

5.1.6 Voditelju uzgoja za rad pripada naknada od pristojbi za uzgojne preglede i za upise. Visinu pristojbi i naknade Voditelju uzgoja određuje Upravni odbor HKND-a svojom odlukom.

5.1.7 Voditelj uzgoja vodi knjigu uzgoja, knjigu uzgajivača i vodi popis pasa s titulom:

Hrvatskog šampiona (HKND)

Hrvatskog šampiona mladih (HKND)

Hrvatskog šampiona veterana (HKND).

5. 2.  – Uzgojni odbor

Uzgojni odbor čine voditelj uzgoja i četiri prisjednika. Prisjednici se biraju svake četiri godine. Ako u toku mandata netko od prisjednika iz određenih razloga više ne može obavljati dužnost, onda Upravni odbor bira zamjenu. Odluke se mogu donijeti ako je prisutno najmanje 3 člana Uzgojnog odbora. Uzgojni odbor odlučuje o svemu vezano za uzgojni pravilnik, za uzgoj i uzgojnu kontrolu, te za žalbe. Uzgojni odbor je nadležan za edukaciju i obrazovanje uzgajivača. On organizira tečajeve o uzgoju.

VI. RODOVNICI

6.1 Svaki pas uzgojen u Republici Hrvatskoj i upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu, dobiva službeni dokaz podrijetla – rodovnicu HKS-a.

Obrazac rodovnice mora imati oznaku međunarodne kinološke federacije (FCI) i Hrvatskog kinološkog saveza (HKS)

6.2 Na obrascu rodovnice moraju biti odjeljci za upis najmanje tri generacije predaka upisanog psa

6.3 Rodovnica HKS-a punovaljana je tek kad je ovjerena potpisom voditelja rodovne knjige HKS-a i pečatom HKS-a, te potpisom i ovjerom referenta za tetoviranje odnosno čipiranje.

6.4 Rodovnica je isprava koja s psom čini jedinstvenu cjelinu. Njom raspolaže vlasnik psa, te je pri njezinu službenu izdavanju naknadno upisivanje podataka, uz pristanak vlasnika, moguće jedino u HKS-u, u sklopu njegovih nadležnosti u uzgoju i evidenciji čistokrvnih pasa.

6.5 Upisivanje ocjena, rezultata i osvojenih kandidatura na kinološkim manifestacijama te napomene u svezi s uzgojem, obavlja se u rodovnicu HKS-a ili radno izložbenu knjižicu.

6.6 Pri izdavanju rodovnice za štenad iz jednog legla u odjeljke predaka mogu se upisati samo potvrđeni naslovi na osnovu kandidature u ljepoti, ali nikako kandidature za naslove izgleda, ili prigodni naslovi s pojedinih priredbi izuzev svjetskih i sekcijskih naslova propisanih od Međunarodne kinološke federacije (npr. svjetski prvak, evropski mladi prvak). U rodovnicu se upisuju i podaci o rontgenskim nalazima displazije kukova.

6.7 Rodovnica kao jedinstvena cjelina sa psom mora s njim biti predana pri svakoj promjeni vlasnika što se potvrđuje upisom podataka novog vlasnika i ovjerom potpisa prijašnjeg vlasnika.

6.8 Kopije Rodovnika ostaju u vlasništvu HKND-a.

6.9 Neistiniti i falsificirani rodovnici su ne važeći, te se moraju povući i uništiti.

VII. KNJIGA UZGOJA

Knjiga uzgoja sadrži sve vezano za uzgoj njemačkih doga i na uvid je svakom članu HKND-a.

7.1 U knjigu uzgoja se mogu upisati samo kompletna legla, i uzgajivači imaju obavezu prijaviti svu štenad iz jednog legla.

7.2 Pravo upisa imaju samo njemačke doge čiji su roditelji već upisani u uzgojnu knjigu HKND-a, jedne kinološke udruge, saveza HKS-a ili jednog stranog, priznatog od FCI-a.

7.3 Za odnos porijekla u toj rasi je potrebno opširno znanje, zbog čega se mora upisati sva rođena štenad, i štenad sa teškim defektima. To je važno zbog saznanja o lošim i dobrim nasljedstvima koja se mogu koristiti za daljnja genetska i znanstvena istraživanja.

7.4 Važni podatci iz knjige uzgoja se upisuju u rodovnik.

VIII. ZAKLJUČNE ODREDBE

8.1 Prekršaji i ne namjerni prekršaji protiv odredaba pravilnika uzgoja se moraju odmah sa točnim podatcima javiti voditelju uzgoja.

8.2 Voditelj uzgoja u svakom slučaju odlučuje da li disciplinska komisija treba preuzeti određene mjere.

8.3 Protiv sporne naredbe ili odluke voditelju uzgoja,  protivne pravilniku uzgoja ili drugih uzgojnih odredaba može se u roku 2 tjedna nakon saznanja istih sazvati uzgojni odbor.

8.4 Ako voditelj uzgoja smatra da je prekršaj težak i namjerno napravljen ili se prekršaj ponavlja na način da je pouzdanost uzgajivača upitna,  prijavljuje slučaj disciplinskoj komisiji, koja može Upravnom odboru predložiti i zabranu uzgoja kao i isključenje iz HKND-a.

U Vrbovcu, 11. lipnja 2009. godine

Predsjednik HKND

Zoran Jergović